“DSHV najoštrije osudjuje najnovije zastrašujuće pretnje upućene u proteklih nekoliko dana vodećim ljudima hrvatske zajednice, učestali govor mržnje na društvenim mrežama te povećan broj negativnih napisa u medijima”, navodi se u saopštenju.
Uz saopštenje su dostavili i fotografije naslova medija u Srbiji, kao i poruke pojedinaca u kojima se, izmedju ostalog, navodi: “…marš iz naše zemlje pa pričaj ustaški gde hoćeš…”, “…Proterali ste srpski narod majku vam ustašku a tražite u srbiji neka prava, p… vam materina ustaška”.
Zahtev Hrvatskog nacionalnog veća (HNV) sa sedištem u Subotici za uvodjenje hrvatskog jezika kao službenog gde god je to moguće u Vojvodini, usledio je pošto je Skupština grada Subotice usvojila inicijativu da počne procedura uvodjenja bunjevačkog jezika kao službenog u tom gradu.
Predsednica HNV-a je taj zahtev uputila predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Ona je navela da po tom načelu traži uvodjenje hrvatskog u službenu upotrebu u Gradu Somboru, gde je 8,39 odsto Hrvata, u opštinama Apatin (10,42 posto) i Bač (8,39 posto), kao i za područje cele Vojvodine.
Predsednik DSHV-a Tomislav Žigmanov je tada rekao da je reč o primeni pozitivne diskriminacije u odnosu na Bunjevce kojih u Subotici ima 9,5 odsto, a zakon predvidja da je obavezno uvodjenje službenog jezika kada pripadnika odredjene nacionalne manjine ima 15 odsto, zbog čega je istom analogijom moguće i uvodjenje kao službenog jezika na celoj teritoriji Vojvodine.
Inicijativi za uvodjenje bunjevačkog jezika kao službenog, usportivili su se i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Hrvatski PEN centar, a Ministarstvo spoljnih poslova Hrvatske uputilo je Srbiji protestnu notu.
Osim što ne postoji zakonsko utemeljenje za to, oni su ukazali i na činjenicu da je bunjevačka ikavica dijalekt hrvatske zajednice na severu Bačke, a ne standardizovani jezik.