U Hrvatskoj je stanje nepromenjeno, dok Slovenija
beleži pad, ali su te dve zemlje jedine bivše jugoslovenske republike koje nisu u kategoriji “hibridnih režima”.Najveći pad demokratskog skora u ovogodišnjem izveštaju Fridom hausa od zemalja Zapdnog Balkana uz Srbiju beleži i Albanija, sa 3,82 na 3,75 .
Crna Gora je pala sa 3,86 na 3,82 u demokratskom skoru. Na Kosovu je posle pet godina kontinuiranog napredovanja, prošle godine prvi put zabeležen pad u demokratskom skoru sa 3,18 na 3,14.
U BiH je posle deset godina nazadovanja ili stagniranja, prvi put ostvareno poboljšanje s rastom u demokratskom skoru sa 3,32 na 3,36.
Pomak u demokratskom skoru je ostvarila i Severna Makedonija, s 3,75 na 3,82.
Pad demokratskog skora u novom izveštaju Fridom hausa beleže i Bugarska, Češka, Estonija, Madjarska , Poljska i Rumunija.
Madjarski model zauzimanja medija otvoreno su prigrlile slično orijentisane vlade u regionu, navodi Fridom haus, dodajući da su u Srbiji predsednik Aleksandar Vučić i njegova Srpska napredna stranka (SNS) nadzirali kampanju klevetanja i provladinu propagandu koji su doprineli ubedljivoj pobedi SNS na izborima i formiranju nereprezentativnog parlamenta 2020.
U Sloveniji je premijer Janez Janša koji je imao koristi od madjarskih investicija u slovenačke medije podigao verbalne napade na novinare na nov nivo, ukazuje Fridom haus.
Ali taj antidemokratski proces učenja je najvidljiviji u Poljskoj, gde je prošle godine vlada koristila državni energetski gigant da kupi četiri petine regionalnih medija u zemlji, najavila planove za uvodjenje poreza na oglašavanje, što će pogoditi već oslabljeni privatni medijski sektor u zemlji, navodi Fridom haus, dodajući da su oba poteza su suštini istrgnuta iz priručnika vladajuće madjarske stranke Fides premijera Vikora Orbana.
U izveštaju se navodi i da se tokom aktuelne “recesije” demokratije u svetu, većina demokratskih sistema nije transformisala u autoritarne režime, već u sivu zonu “hibridnih režima” čije su karakteristike da njihovi lideri i dalje omogućavaju donekle otvorene izbore, koji nisu nužno slobodni ili fer, ali nisu ni potpuno namešteni kao u slučaju autoritarnih režima.
Utoliko se hibridni režimi mogu vratiti u demokratiju preko glasačkih kutija ako je dovoljno glasača spremno da podrži nove lidere, ocenjuje Fridom haus i navodi da se to u različitim stepenima dogodilo na nedavnim izborima na Kosovu 2019. i 2021, u Crnoj Gori i Moldaviji 2020, kao i na lokalnim izborima u Sarajevu i Banjaluci 2020.
Na svim tim izborima glavni faktori za pobedu opozicije bili su gnev birača, pošto su glasanja usledila posle korupcionaških skandala ili drugih zloupotreba vlasti i velika izlaznost glasača koji su prevladali zastrašivanje i manipulacije vladajućih političara.
Izveštaj “Zemlje u tranziciji” Fridom hausa procenjuje status demokratskog razvoja što se izražava “ocenom demokratije” od jedan do sedam.
Na osnovu toga države su svrstane u kategorije “konsolidovanih autoritarnih režima – 1,00 do 2,00, “polukonsolidovane-konsolidovane autoritarne režime”- 2,01 do 3,00, “tranzicione hibridne režime” 3,10 do 4,00, “polukonsolidovane demokratije” – 4,01 do 5,00 i “konsolidovane demokratije” – 5,01 do 7,00.
Od ukupno 29 zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza i Istočne Evrope obuhvaćenih izveštajem 18 je ostvarilo pad u demokratskom skoru, rezultati su poboljšani u šest zemalja, dok u pet nije bilo ukupne promene.
To označava 17 uzastopnu godinu ukupnog pada demokratskog skora, a broj zemalja koje se smatraju demokratskim najniži u je istoriji objavljivanja godišnjeg izveštaja, navodi Fridom haus.