Kao najveći problem navedeno je to što medju novinarima uglavnom nema solidarnosti, dok su službe koje prisluškuju medjusobno solidarne u vreme svake vlasti.
Na tribini Udruženja Novinara Srbije (UNS) povodom sumnje da su državni organi, odnosno ministar dbrane Aleksandar Vulin, nezakonito presreli komunikaciju novinara beogradskog “Nedeljnika”, njegov glavni i odgovorni urednik Veljko Lalić je rekao da smatra da mu je “posao ugrožen”, jer je “uloga medija da otkrivaju državne tajne, a ne država njihove”.
Lalić je ocenio da je afera prisluškivanja novinarima “data na poklon” zbog “bahatosti vlasti”, i da je to problem svih novinara, te je pozvao UNS i NUNS da pomognu u saznavanju da li se novinari prisluškuju, i kako da se to spreči.
Lalić je od novinarskih udruženja i Radne grupe za bezbednost novinara očekuje da postave pitanje odakle Vulinu neobjavljeni tekst Dragana Šutanovca koji je Vulin komentarisao, koje novinare službe prisluškuju, zbog čega i da li će neko zato da odgovara.
Advokat Zdenko Tomanović je rekao da je očekivao da će reakcija novinara i advokata “biti žešća”, jer ako oni ne reaguju, dovodi se u pitanje značaj javnog mnjenja bez kojeg nema slobode.
“Postoje tri službe koje mogu da prisluškuju: BIA (Bezbednosno informativna agencija), VBA (Vojno bezbednosna agencija) i Policija, a opasno je kad njima vladaju partije ili uticajni članovi vladajuće partije”, rekao je Tomanović.
Dodao je da je, kada partije vode državne službe, to naročito opasno jer je stav partija na vlasti u Srbiji da su “svi izvan njih neprijatelji i treba ih uhoditi”.
Tomanović je ukazao da je posebno opasno kada se moć bazira na snazi jednog čoveka, jer to vodi u vaninstitucionalno stanje, vlast “a priori” odbacuje kritike, a “pojavila se i nova moda samoprijavljivanja sudu, iako je lažno prijavljivanje krivično delo”.
Govoreći o slučaju “Nedeljnika”, Tomanović je predložio da se u zakon uvede dužnost operatera mobilne telefonije da daju podatke o broju ljudi čiji telefoni su “na merama”.
Predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara, Veran Matić, ocenio je da slučaj “Nedeljnika” oddlikava kontinuitet odnosa prema tom listu, i želju da se uvuče u takozvane neprijateljske medije, a rekao je i da je ministar Vulin “poznat po tome što radikalno definiše i obeležava ljude i institucije”.
Matić smatra da je “Nedeljnik” profesionalan i uticajan, da nije imao ispade koji bi ga do sada negde svrstali, i da “zato jako smeta i treba ga uzdrmati”.
Napomenuo je da je sastanak Stalne radne grupa za bezbednost novinara sazvao za petak jer je do sada očekivao da će sastanak sazvati tužilac.
Dodao je da su promene i osnaživanje te stalne radne grupe stavljene u Medijsku strategiju što će biti zakonodavni okvir za konkretne akcije.
Novinar NIN-a, Vuk Cvijić, ocenio je da je prisluškivanje devedesetih godina bilo više institucionalizovano nego danas i rekao da se plaši da su ljudi koji su u to vreme upravljali DB-om, i danas u službi, poput Branka Crnog koji bio zamenik Radomira Markovića, a sada je u vladajućoj stranci.
Cvijić je izneo niz primera, izmedju ostalog da je predsednik Višeg suda u Beogradu Aleksandar Stepanović drug s fakulteta predsednika Srbije, a on po zakonu može da daje naloge za prisluškivnje.
Pomenuo je i slučaj službenika BIA Marka Parezanovića koji je na sastanku jedne izmišljene organizacije kojem je prisustvovao ceo državni vrh, javno rekao da su prioriteti, kao 1945. godine: baviti se “unutrašnjim neprijateljima”.
Cvijić je rekao da je mnogo veza izmedju vrha vlasti i kriminalnih organizacija, klanova, navijača i da ne veruje da će novinarske komisije mnogo pomoći.
“Neće Vulin da prizna šta je uradio, to je nemoguće. Kada padne Vulin, mi ćemo saznati šta je bilo”, smatra Cvijić.
Novinarka Ljiljana Smajlović odgovorila je da ne veruje da će se išta saznati “kad Vulin padne” jer u službama postoji jaka solidarnost i ne treba očekivati da će neka sledeća vlast sve da otkrije.
Ona smatra da je Milan Pantić ubijen 2001. godine jer je mislio da može slobodno da izveštava o korupciji i privatizaciji, a to ubistvo nije rasvetljeno.
Smajlović smatra da kod “Nedeljnika” nema solidarnosti jer nije ni u jednom savezu i da su u Srbiji novinari solidarni samo s političkim prijateljima.
Novinarka KRIK-a, Dragana Pećo, čiji je stan obijen pre dve ipo godine, do danas nije saznala ko je to učinio.
Ona je iznela da su razgovori članova redakcije objavljivani na nalovnoj strani “Informera”, ili ih je predsednik Vučić izgovarao na TV Pink, što je, smatra, jasan znak da su prisluškivani.
Pećo je rekla da je “Informer” na sudu rekao da je bilo tačno sve što su objavili, i da se može proveriti u BIA.
Na tribini je rečeno da treba nastaviti pritisak na institucije da rade svoj posao, i da novinarske komisije mogu biti delotvorne ako u njima sede ugledni i uticajni ljudi.
Afera prisluškivanja “Nedeljnika” otvorena je sredinom februara, kada je ministar Vulin komentarisao autorski tekst bivšeg ministra odbrane Dragana Šutanovca koji je bio poslat tom listu, ali nikada nije objavljen.